Logopedska procjena i dijagnostika

Logopedska procjena je prikupljanje valjanih i pouzdanih podataka, njihovo objedinjavanje i tumačenje, dok je logopedska dijagnostika klinička odluka o prisutnosti/odsutnosti poremećaja i dodjela dijagnoze.

Logopedska procjena traje 60-120 minuta te najčešće započinje intervjuom s roditeljima prilikom kojega logoped uzima anamnestičke podatke o djetetu (informacije o trudnoći, porodu, ranom razvoju te informacije o govorno-jezičnim poremećajima u obitelji). Potom slijedi individualna provedba procjene te naposljetku, prenošenje informacija o rezultatima procjene roditeljima uz savjetovanje o eventualnom uključivanju u logopedsku terapiju.

Procjena može uključivati intervju, tiskane upitnike, standardizirane testove te promatranje. Standardizirani testovi koji se koriste su:

Nove Reynell razvojne jezične ljestvice (NRDLS-HR) – ljestvice za otkrivanje jezičnog poremećaja kod djece od rane dobi. Primjenjuju se za dob od 2 godine do 7 godina i 5 mjeseci te pružaju važne dijagnostičke informacije o dječjem jeziku i to na planu proizvodnje i razumijevanja.

Test razumijevanja gramatike – druga verzija (TROG-2:HR) – receptivni je jezični test kojim se procjenjuje razumijevanje hrvatske gramatike s obzirom na fleksiju, funkcionalne riječi i redoslijed riječi.

Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR – test širokog raspona koji služi kao mjera receptivnog (slušnog) poznavanja rječnika.

Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – predČiP – PredČiP testom procjenjuje se djetetova jezična spremnost za ovladavanje početnim školskim vještinama, osobito čitanjem i pisanjem, kao ključnim čimbenicima uspjeha u obrazovanju.